Obitelj Rakamarić

 

Postojbina, podrijetlo prezimena i nestor obitelji

Postojbina plemićke obitelji Rakamarić iz Paga bila je u srednjovjekovnom Karlobagu, koji je u 14. stoljeću utemeljio Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva (ag i u rimsko doba Vegium, kasnije Scrissa). Grad se razvio kao trgovačka luka podno tvrđave Fortice te kao veza s ličkim zaleđem. Bio sjedište obitelji Tugomirić, Gušić i Kurjaković.

 

Geografski položaj Karlobaga i Paga

 

Kao jedan od trgovaca i vlastelina u gradu spominjao se Nikola Rakamarić.

 

Budući da je prijetnja Osmanlija nakon pada Bosne bivala sve jača, mnoge karlobaške obitelji u drugom desetljeću 16. stoljeća prebjegle su na susjedni Pag. Osmanlije su 1525. osvojile i spalile do temelja Karlobag.

 

Još je 1489. zabilježeno da Ivan „rakamator“ (onaj koji izrađuje čipke - čipkar) u Pagu kod bilježnika imenuje paškog plemića de Luca za svog zastupnika. Prema Ivanovu zanimanju najvjerojatnije je porodica dobila ime iako ima i drugih mišljenja Karamarić – Rakamarić (Granić, 1993.)

 

Dakle Ivan je i nestor obitelji.

 

Genealogija obitelji i potvrda plemstva

Kad je i od koga je obitelj dobila plemstvo do sada se nije moglo utvrditi. Međutim nakon dolaska na Pag prije 1525. oslovljava ih se kao plemiće, a paški bilježnik de Luca u svom popisu iz 1531. popisao je sve karlobaške plemiće, pa i Rakamariće.

 

Cijeli otok Pag u to je vrijeme bio pod vlasti Mletaka, a Karlobag pod vlasti Habsburgovaca odnosno Hrvatske. No mletačke vlasti prihvaćale se kao i u cijeloj Dalmaciji, prebjege iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su bježali pred Osmanlijama. Plemićima su i priznavali njihova prava. Međutim lokalna komunalna vijeća nisu ih lako primala u svoje redove.

 

Trebalo je proći 250 godina pa da paško Veliko vijeće, agregatira tri predstavnika obitelji Rakamarić u svoje redove i to Petra Frane, Vida Antu i Franu dogodilo se to 3. travnja 1787., a 28. rujna 1793. primljeni su i u plemstvo Nina.

 

U obitelji je bilo veći broj svećenika, neki su bili kanonici, a jedan i biskup. Paški kanonik Augustin (1648.-1684.) postao je 1674. doktor obaju prava te vitez Zlatne ostruge Sv. Silvestra pa je dobio i naslov palatinski grof.

 

Kanonici su još bili Juraj, koji je umro 1662., Augustin (1655.-1721.), Grgur (1653. – 1725.) i Vid Juraj (1780.).

 

Dr. sc. Frane Petar (1744.–1815.) koga je paško Veliko plemićko vijeće agregatiralo 3. travnja 1787. a ninsko 28. studenog 1793., bio je rektor hrvatskoga zavoda Sv. Jeronima u Rimu. Godine 1776. postao je paškim kanonikom, a 20 godina kasnije prvo kotorskim, a zatim osorskim biskupom. Napisao je knjigu „Nauk karstianski“ 1813.

 

Istovremeno s biskupom Frane Petrom agregatirana su u oba vijeća i njegova braća Vid (1751.–1830.) i Frane (1754.–1843.).

 

Frane je bio paški javni bilježnik od 1777. do 1812. Godine 1797. bio je na čelu privremenoga paškog vrhovništva. Sin mu Vicko (1784.- ... ) bio je vladin vicedelegat u Pagu, Rabu i Krku za vrijeme francuske vlasti.

 

Na temelju glave 23. Statuta grada Paga iz 1637. dne 3. travnja. 1787. plemićko je vijeće paške komune agregatiralo braću Petra Franu, Vida i Franu, sinove pokojnog Jurja u gradsko plemstvo i upisalo ih u knjigu plemića grada Paga. Dana 2. listopada 1793. primljeni su također u plemićko vijeće grada Nina.

 

Povelju o primanju potpisali su u Pagu knez Lukas Minio i gradski suci Marcuslaurus Rujch i Thomas Franciscus Billinich, a ovjerili su je općinski kancelar i kancelar paškoga kotarskog Pomirbenog suda (slika 3. i slika 5.).

Današnje stanje

Prezime Rakamarić je prema zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj dosta brojno i nosi ga 80 osoba u 30 domaćinstava. U posljednjih 100 godina najviše novorođenih toga prezimena bilo je na Pagu. Danas su razasuti u 13 općina Hrvatske. Najviše ih ima u Zagrebu i Pagu, ali ima ih i u Rijeci, Puntu i Krku.

 

Povelja o primanju braće Petra Frane, Vida i Frane u Veliko vijeće Paga

 

Povelja Nadbiskupije u Zadru o paškom plemstvu troje braće Rakamarić

 

Povelja o primanju braće Rakamarić u komunalno plemićko vijeće grada Nina

 

Rodoslovlje