Oglasna ploča (vijesti i obavijesti)...

Pozivamo Vas da dođete na druženje i otvoreno predavanje:

u ponedjeljak, 11. prosinca 2017. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1 koje će održati

Mr. sc. DARKO IVEKOVIĆ

pod naslovom

VLASTELINSTVA U KOTARU KLANJEC 1848. – 1914. S POSEBNIM OSVRTOM NA GROFOVE ERDÖDY U GODINAMA 1848.
IZ MEMOARA ALEKSANDRA IVEKOVIĆA

Zatim će biti opisano trideset vlastelinstava i njihovih vlasnika u kotaru Klanjec sa stanjem 1914.

Bit će prikazani razni susreti, doživljaji i anegdote.

Posebno će biti opisani i istaknuti:

  • Dvorac Miljana i grofovi Oršić
  • Dvorac Hruševac i obitelj Matačić
  • Veliko Trgovište i odnosi obitelji Brigljević i Erdödy te o Antunu Mihanoviću
  • Sečengrad i grof Sečen
  • Cesargradski (Klanječki) Novi Dvori i grofovi Erdödy u dogođajima burne 1848. godine

Veselimo se da ćemo se poslije predavanja družiti i razgovarati

Pozivamo Vas da dođete na druženje i otvoreno predavanje:

u ponedjeljak, 13. studenog 2017. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1 koje će održati

PROF. DR. SC. NEVEN BUDAK

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

pod naslovom

HABSBURZI, MARIJA TEREZIJA I HRVATSKO PLEMSTVO

Hrvatsko plemstvo je u ranom novom vijeku bilo izrazito društveno raslojeni stalež: malobrojni magnati posjedovali su ogromnu većinu poreznih dimova i kmetova, pa se na plemstvo ne može gledati kao na jedinstvenu društvenu skupinu. Zbog toga se niži plemići u 17. st. nastoje izboriti za drugačiji pravni položaj od magnata. U to se vrijeme, zahvaljujući trgovini ili unosnim službama, neki niži plemići bogate i dobivaju titule baruna i grofova. Taj je proces praćen izumiranjem ili propadanjem nekih dotadašnjih magnatskih rodova. Prodiranje kapitalizma nastavlja se tijekom 18. st., pa se i dio starog plemstva nastoji obogatiti modernizirajući vlastelinstva. Ipak, u odgoju plemstva, kako ističe Nikola Škrlec Lomnički, i dalje prevladava „vojnički duh“. Sve je izraženija i potreba za školovanim državnim činovnicima. Posebno mjesto zauzimaju novopridošli plemići koji u 18. st. dolaze više s područja Svetog Rimskog Carstva, no iz Ugarske, kako je to ranije bio slučaj. Oni svoj uspon zahvaljuju odanosti i službama vladajućoj dinastiji. Napokon, tada se javlja i novi sloj armalista, bogatih građana i seljaka koji su za novac ili službe od vladara dobivali plemstvo. Zanimljiva je i uloga plemstva u širenju prosvjetiteljskih ideja.

Dragi naši članovi i prijatelji!
Započinjemo novu sezonu naših druženja i predavanja ovaj puta zajedno s prijateljima iz Plemenite opčine turopoljske pa Vas

pozivamo da dođete

u ponedjeljak, 9. listopada 2017. u 18 i 30 sati na

PREDAVANJE U GRADSKOJ VIJEĆNICI U VELIKOJ GORICI

koje će održati DR. SC. SUZANA MILJAN

Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU pod naslovom

TUROPOLJSKO PLEMSTVO U SREDNJEM VIJEKU

Srednjovjekovno plemstvo imalo je važnu ulogu u političkom i društvenom životu svojih država. Srednjovjekovno Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo spadalo je u kategoriju zemalja brojnog plemstva, što znači da su plemići činili do 10% ukupnog stanovništva. Ipak, unutar plemstva postojale su razlike u društveno-ekonomskom statusu te je ono predstavljalo heterogenu društvenu skupinu, a unutar nje posebnu grupu činilo je niže kondicionalno plemstvo. Njemu su pripadali oni plemići koji su takav svoj status i privilegije dugovali kralju, ali ih je od pravog plemstva razlikovalo to što su svoje posjede držali pod određenim uvjetima. Takav tip plemstva naročito je bio raširen na rubnim područjima Kraljevstva, pa tako i u srednjovjekovnoj Slavoniji. Njihov društveni položaj bio je podložan promjenama te su se tako tijekom razvijenog srednjeg vijeka neki pripadnici ovog sloja uzdigli na rang plemića, dok su drugi spali na rang seljaka. Dobar primjer prvog slučaja na hrvatskom prostoru predstavljaju turopoljski plemići. Oni su bili iobagiones castri koji su bili dužni vojnu službu, nasljedno su posjedovali zemlju, bili su izuzeti od poreza, te su sami sebe smatrali plemenitima. U izlaganju će se predstaviti povijest turopoljskog plemstva u srednjem vijeku, odnosno do njihove obnove bratstva 1560. godine. Predstavit će se njihova organizacija, struktura vlasti, dužnosnici zajednice s jedne strane, a s druge pojedinci koji su se istakli u povijesnim događajima na razini Zagrebačke županije ili na razini Kraljevstva. Poseban će se naglasak staviti na plemićke obitelji koje su živjele u Velikoj Mlaki, poput obitelji Lacković ili Krupić, te na njihovim primjerima pokazati kako je živjelo turopoljsko plemstvo do kraja srednjeg vijeka. Kao dodatak, predstavit će se i protokol turopoljskog sudišta, kao novootkriveni izvor za istraživanje plemenite općine, u kojem se mogu pojedine obitelji lijepo pratiti te im se genealogije upotpuniti tim podacima.

UČITAJ ARHIVSKE VIJESTI