Oglasna ploča (vijesti i obavijesti)...

IZVJEŠTAJ SA SVEČANE 17. SJEDNICE HRVATSKOG PLEMIĆKOG ZBORA U ZAGREBU 17.10. 2015., JESENJEG ZASJEDANJA DELEGATA I SEKCIJE ZA OMLADINU CILANE

U Staroj gradskoj vijećnici grada Zagreb zahvaljujući i pod pokroviteljstvom predsjednika Skupštine grada Zagreba Davora Kosora održana je Svečana sjednica Velikog plemićkog vijeća Hrvatskoga plemićkog zbora povodom dvadeset godina rada, jesenje zasjedanje delegata i sekcije za omladinu CILANE.Prvi dio bio je zajednička sjednice delegata i članova sekcije za omladinu Cilane i članova HPZ. Nakon zajedničke sjednice nastavili su sudionici rad u tri odvojene sjednice: delegati Cilane, članovi sekcije mladih Cilane i članovi HPZ.

Foto galeriju svečane sjednice pogledajte ovdje...

POZIV NA OTVORENO PREDAVANJE:

U ponedjeljak, 18. siječnja 2016. u 18 i 30 sati
u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak

održat će predavanje o temi

HRVATSKI PLEMIĆI U TORONTALSKOJ ŽUPANIJI

Specifična skupina hrvatskih plemića koji su nazvani predijalci ili crkveni plemići (nobiles praediales) formirala se na velikom području koje je obuhvaćala nekadašnja Topuska opatija (Pokuplje i dio Turopolja) od 13. stoljeća nadalje. Andrija II je 1211. godine Opatiji darovao velika imanja i posebne privilegije. Topuskom opatu je dao privilegiju da može svoje podanike osloboditi kmetskih obaveza i postaviti ih u vazalni odnos prema sebi. Topuska opatija doživjela je velika stradanja za vrijeme turskih provala u ove krajeve. Po završetku boja protiv Turaka i njihovog povlačenja vraćeno je vlasništvo nad Topuskom opatijom zagrebačkoj biskupiji a biskup je ponovo podijelio privilegije svojim plemićima predijalcima. Međutim, uskoro slijedi stvaranje Vojne krajine zbog čega je zagrebački biskup izgubio sve posjede južno od Kupe a zbog promjene jurisdikcije dolazi do ukidanja plemićkih prava. Nakon dugogodišnjih sporova i pregovora, biskupu je dodijeljeno zamjensko imanje u Banatu, u Torontalskoj županiji, na koje se do kraja 18. stoljeća preseljava 98 obitelji plemića predijalaca. Njihove životne nevolje time nisu završene. Sredinom 19. stoljeća izgubili su plemićke privilegije a nakon Prvog svjetskog rata njihova su područja pripala dvjema različitim državama: Kraljevini Jugoslaviji i Rumunjskoj. Niti u jednoj državi nisu imali povoljne uvjete za razvoj i očuvanje hrvatskih plemićkih korijena pa danas svjedočimo samo ostacima ostataka nekadašnjih hrvatskih plemića predijalaca.

Veselimo se da ćemo se poslije predavanja družiti i razgovarati

POZIV NA OTVORENO PREDAVANJE:

U ponedjeljak, 14. prosinca 2015. u 18 i 30 sati
u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1

Dr. sc. Agneza Szabo

održat će predavanje o temi

IVAN PL. KUKULJEVIĆ SAKCINSKI U HRVATSKOJ POVIJESTI I KULTURI 19. STOLJEĆA

Među velikanima 19. st. izuzetno mjesto pripada Ivana Kukuljeviću Sakcinskom (1816.-1889.) iz više razloga. Napustivši još za studija vojnu karijeru, postao je hrvatski književnik, pisac, preporoditelj, član hrvatskih središnjih nacionalnih ustanova, političar i najuži suradnik istaknutih hrvatskih banova Josipa Jelačića i Josipa Šokčevića te hrvatskog državnog kancelara Ivana Mažuranića. dičim radom. Nakon sloma njihove politike, koje je bit: hrvatski jezik u štokavskome izgovoru te cjelovita i samostalna Hrvatska u sastavu federalistički uređene Habsburške Monarhije, nije se više bavio politikom. Posvetio se znanstvenom i književnom radu. Postavio je znanstvene temelje modernoj hrvatskoj historiografiji, prvi se zanimao za glagoljicu i Bašćansku ploču te osim brojnih književnih, i dramskih djela objavio i niz povijesnih djela koja i danas zadržavaju svoju vrijednost

U povodu stote obljetnice njegove smrti (1989.) nije prihvaćen prijedlog da se Ivanu Kukuljeviću posveti znanstveni simpozij, što se nadam, da će biti učinjeno u povodu 200. obljetnice njegova rođenja. Ovu našu večer smatram i poticaj tome.

Veselimo se da ćemo se poslije predavanja družiti i razgovarati

UČITAJ ARHIVSKE VIJESTI