u ponedjeljak, 16. travnja 2018. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1 koje će održati

DONAT PETRICIOLI

pod naslovom

OBITELJ PETRICIOLI I JADRANSKO MORE
REPUBLIKE HRVATSKE – ZATVORENI KRUG

Sredinom sedamnaestog stoljeća ratno – politička situacija, slabljenjem Otomanskog sultanijata, na Sredozemlju mijenja pa Mletačka republika pokušava pojačati svoju prisutnost u svojim „pasivnim“ krajevima, poglavito Dalmaciji. Zato u te krajeve šalje fiziokrate – svoje obrazovane i ugledne podanike da razvijaju ekonomiju u tim područjima. Tako je iz okolice Breschie u mjesto Sali na Dugom otoku poslana porodica Petrizioli da razvije maslinarstvo, vinogradarstvo te ribarstvo. Nakon što su se uklopili u lokalnu ekonomiju, obogatili te promijenili („poslavenili“) u Petricioli, svoj položaj traže u Zadru i postaju plemići. Nakon mnogih teškoća zbog raznih političkih previranja u tom području od porodičnih dobara ostaje malo, a i sada se vode pravne bitke zbog neostvarenih obećanja Republike Hrvatske. Pripadnici porodice se okreću humanitarnim znanjima i znanostima pa je akademik Ivo Petricioli bio profesor povijesti umjetnosti. No, ipak, njegova djeca, Mirna pl. Petricioli i ja ponovo se bavimo sličnim poslovima kao i naši preci. Mirna je magistra agronomije specijalista za povijesne parkove, a ja se, barem djelomično, bavim jadranskom marikulturom kao svojevrsnom alternativom ribarstva. Dakle, krug se zatvorio…

U ovom ću se predavanju ipak posvetiti Lijepoj Našoj i njenim prirodnim znamenitostima koje su vrlo slabo poznate – fenomenima morem preplavljenog krša. Nakon zadnjeg ledenog doba izdizanje mora rezultiralo je preplavljivanjem krških formi koje su nastajale na zraku. Krške estuarije karakterizira duboko podvlačenje morske pod bočatu vodu, potpovršinski temperaturni maksimumi, izrazita haloklina, „bioreaktorski“ uvjeti te bogate populacije bentoskih filtratorskih organizama. Ponorske vrulje karakterizira duboko podvlačenje slatke vode pod morsku, a naseljene su zajednicama u trajnom pionirskom stadiju. Morska jezera s morem komuniciraju kroz tanke pukotine. Stupac vode u njima je često stratificiran, morske su mijene prigušene, slanost različita od slanosti okolnog mora, temperaturni rasponi veći, a zasićenost otopljenim kisikom ponekad je mala. Životne zajednice u njima različite su u usporedbi s okolnim morem. Ulazne dijelove morskih špilja naseljava zajednica polutamnih špilja, bogata vrstama i biomasom. U dubljim dijelovima špilja razvija se zajednica podmorskih špilja i prolaza u potpunoj tami. Ova je pak zajednica siromašna i vrstama i biomasom. Podmorske su jame biološki još zanimljivije, zbog zimske izotermije i okomitog miješanja morske vode u nekima žive dubokomorski organizmi.

u ponedjeljak, 26. ožujka 2018. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1 koje će održati

DR. SC. ROBERT SKENDEROVIĆ,
viši znanstveni suradnik, Hrvatski institut za povijest,

pod naslovom

ZNANJEM DO ODRŽIVOG RAZVOJA – ODNOS VLASTELINA PREMA UPRAVLJANJU ŠUMAMA U TROJEDNICI

Porast stanovništva, urbanizacija i povećanje gospodarske aktivnosti ugrozili su europske šume u ranome novom vijeku. Od tada se u mnogim europskim državama pojavljuju prve odredbe kojima vlasti nastoje regulirati eksploataciju drvne građe i tako sačuvati šumski fond. Kontinentalna Hrvatska obilovala je šumama, a zbog slabe naseljenosti i sporog procesa urbanizacije problem eksploatiranja šumskog fonda zapravo nije postojao sve do 19. stoljeća. Ipak, već u 18. stoljeću stvara se zakonodavni okvir održivog upravljanja šumskim resursima, a u isto vrijeme započinje i organiziranje šumarske službe. Druga polovica 18. stoljeća vrijeme je i kada se hrvatsko-slavonski plemići-vlastelini sve više počinju zanimati za unaprjeđivanje gospodarenja na njihovim vlastelinstvima. U razdoblju druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća vlastelini su zbog konjunkture žitne trgovine nastojali unaprijediti ratarsku proizvodnju na alodijima. Polovicom 19. stoljeća žitna trgovina gubi privlačnost zbog konkurencije američkog i ukrajinskog žita, ali tada se zbog izgradnje željezničke mreže otvara prilika za sudjelovanje u trgovini drvnom građom. Kvalitetno drvo iz Hrvatske i Slavonije bilo je vrijedna roba na europskom tržištu. Naročito je velik interes vladao za tzv. „slavonski hrast“. Dotad gotovo netaknute hrastove šume našle su svoje tržište, a naprednija tehnologija sječe i transporta drvne građe omogućavala je velike kapacitete proizvodnje. Eksploatacija drvne građe bila je velika, ali je ipak bila nadzirana. U tome su veliku ulogu imali hrvatski šumarski stručnjaci i hrvatsko-slavonski vlastelini koji su tijekom 19. stoljeća učili kako na poduzetnički način voditi vlastite zemljoposjede. Uočljivi su brojni tadašnji primjeri u kojima su vlastelini zapošljavali šumarske stručnjake koji su organizirali održivu vlastelinsku eksploataciju drvne građe. Neki od tih šumara bili su najodličniji stručnjaci, istaknuti voditelji hrvatsko-slavonskog šumarskog „stališa“, pravi inovatori i znanstvenici. Među njima najpoznatije je ime Adolfa Danhelovskog, ravnatelja imanja i šumarnika svih dobara obitelji Prandau.

U nizu mjesečnih druženja Hrvatskog plemićkog zbora s predavanjima u našim prostorijama u Teslinoj održano je otvoreno predavanje 29. siječnja 2018. u na temu: Zagreb u Domovinskom ratu 1991.-1995. Predavači su bili: Bruno Čović, umirovljeni pukovnik HV i naš član, sudionik Domovinskog rata kao načelnik saniteta brigade i dr. med Valter Nutrizio. U prostoru je postavljena izložba ratnih fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1991.-1995. 145 br. HV Zagreb - Dubrava, autora Antuna Krešića.

Uz punu posječenost naših članova održano predavanje je bilo autentično i izuzetno zanimljivo. Uz osobno predstavljanje predavača, i njihovih ratnih putova, prikazan je animirani zemljovid Domovinski rat i dokumentarni film 1991 autora Pavla Vranicanija. Predavači su iznijeli niz zanimljivih detalja koji nisu poznati u javnosti, odgovorili na pitanja slušatelja i sudjelovali u interaktivnom druženju. Čulo se i nekoliko primjera sudjelovanja i plemića u Domovinskom ratu. Nakon predavanja kao obično družili smo se nekoliko sati i razgovarali međusobno i s predavačima.

Zanimljivo je navesti podatke o predavačima:

BRUNO ČAVIĆ je umirovljeni pukovnik HV. Rođen je u Zagrebu 1956. Dragovoljac je Domovinskog rata od 1991. i. pripadnik 101 br. ZNG i 145. br. HV. Tijekom Domovinskog rata borio se na Istočno - slavonskoj bojišnici, Bosansko - brodskoj bojišnici, Dubrovačkom, Oraškom i Zadarskom zaleđu, a u Oluji na smjeru Hrvatska Kostajnica - Dvor na Uni. Tijekom rata obnašao dužnosti zapovjednika bojne, načelnika stožera brigade, zapovjednika TG i zapovjednika brigade. Završio je Zapovjedno - stožernu školu. Nositelj je više odlikovanja i medalja RH i Argentine. Umirovljen 2003. godine.

Lijevo pukovnik Bruno Čavlić, a desno naš član dr. med Valter Nutrizio

DR. MED. VALTER NUTRIZIO je rođen je u Puli 1955. Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu. Dragovoljac je Domovinskog rata, pripadnik 101. br ZNG i 145. br. 2. te gardijske brigade "Gromovi". Tijekom Domovinskog rata borio se na Istočno - slavonskoj bojišnici, Bosansko - brodskoj bojišnici, Dubrovačkom, Oraškom i Zadarskom zaleđu, a u Oluji na smjeru Hrvatska Kostajnica - Dvor na Uni. Tijekom Domovinskog rata obnašao je dužnost načelnika saniteta brigade. Umirovljen 2013. godine. Obitelj je plemićkog prodrijela, a potječe iz Trogira Na 19. sjednici Velikog plemićkog vijeća u Zagrebu, u Hrvatskom povijesnom muzeju 27. svibnja 2017. godine primljen je i cijela obitelj, supruga, sin i kći u redovno članstvo.