Oglasna ploča (vijesti i obavijesti)...

Pozivamo Vas da dođete na druženje i otvoreno predavanje:

u ponedjeljak, 11. veljače 2019. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u Zagrebu, Teslina ulica 13/1 koje će održati

akademik Mladen Obad Šćitaroci

pod naslovom

NADA ZA HRVATSKE DVORCE – ROMANTIČNA PROŠLOST, TRAGIČNA STVARNOST, NEIZVJESNA BUDUĆNOST

UDvorce smatramo i vrjednujemo naslijeđem hrvatske prošlosti, kulture i graditeljske kulture, ali i kao prostore nekadašnjega gospodarenja i proizvodnje bez čega ne bi ni bilo dvoraca. Dvorci se u Hrvatskoj grade od početka 17. stoljeća na tradiciji burgova, kasnosrednjovjekovnih plemićkih gradova. Grade se do početka 20. stoljeća. Tri stoljeća dug kontinuitet stanovanja i života u dvorcima prekinuo je Drugi svjetski rat i promjena društveno-političkog sustava. Dvorci su preko noći morali biti napušteni, inventar je raznesen, devastirani su prenamjenom i nebrigom. Osim malobrojnih iznimaka propadaju već sedam desetljeća

Nakon toliko godina vrijeme je da hrvatskim dvorcima omogućimo novi život koji će osigurati njihov dugoročni opstanak. Novi život dvoraca zahtjeva prepoznavanje vrijednosti i mogućnosti te opravdanosti njihova korištenja i uključivanja u život lokalne zajednice, u većini slučajeva malih gradova i mjesta. Mogli bi i trebali bi dvorci postati pokretači kulturnog i društvenog života svojih sredina, kao što su nekoć i bili. Njima bi te sredine dobile novi zamah razvoja, novi prostor društvenosti i novi društveno-kulturni odnos prema neopravdano zapuštenoj, zanemarenoj i obezvrijeđenoj baštini.

Obnova i revitalizacija dvoraca zahtjeva puno novca, društveno-političku svijest o potrebi obnove i revitalizacije te ekonomsku održivost koja može osigurati dugoročni opstanak. Čini se da smo konačno na tom putu. Europski strukturni fondovi bude nadu da bismo mogli, barem manji dio dvoraca, obnoviti i dati im novi suvremeni život. Država se lišava dvoraca i predaje ih županijama i općinama. Oni nemaju novca i nadaju se europskom novcu. Neki su dvorci vraćeni nasljednicima bivših vlasnika, koji su ostvarili san roditelja ili djedova o povratu dvoraca, ali što da rade s ruševnim zdanjima u kojima nema duha prošlosti, u koje treba uložiti novca koji se nikad ne može financijski isplatiti, a ne vraćaju im se šume i zemlja koji su im nekoć oduzeti.

Hrvatski dvorci ne mogu nikad više biti ono što su bili. Ne možemo vratiti nekadašnju mladost. Moramo ih gledati sa drukčijih motrišta i razmišljati o novom životu u novim prilikama te im omogućiti osuvremenjivanje i prenamjenu, ali uz uvažavanje i afirmaciju čimbenika identiteta – kako graditeljsko-ambijentalnog tako i kulturno-povijesnog – po kojima ih pamtimo, razlikujemo, prepoznajemo ih dijelom hrvatske povijesti i poistovjećujemo ih s osobama iz hrvatske prošlosti i kulture.

Trideset šest godina bavljenja hrvatskim dvorcima iza sebe je ostavilo brojne znanstvene i stručne članke, knjige, znanstvena istraživanja, javne nastupe – sve s ciljem afirmacije toga zanemarenog naslijeđa i osvještavanja potrebe i obveze drukčijeg odnosa prema hrvatskim dvorcima. Ako nakon sedam desetljeća ponižavanja dvoraca i plemićke kulture koja je u njih ugrađena postoje naznake za drukčijim i afirmativnijim odnosom u društvu, onda to budi nadu da bi u sljedeća tri desetljeća mogao barem dio hrvatskih dvoraca doživjeti bolju sudbinu od one u proteklih sedam desetljeća. Priključimo li obnovi 300-injak dvoraca i kurija kontinentalne Hrvatske još plemićke gradove (burgove), dubrovačke renesansne ljetnikovce i ljetnikovce širom Dalmacije (na obali i na otocima) te vile-ljetnikovce u okolici Zagreba i drugih gradova – tada bismo mogli u budućnosti i oživotvoriti sjećanje na tisuću hrvatskih dvoraca, dvorskih vila i palača – od Dioklecijanove palače do zadnjih dvoraca izgrađenih početkom 20. stoljeća.

Veselimo se da ćemo se poslije predavanja družiti i razgovarati

Pozivamo Vas da dođete na druženje i otvoreno predavanje:

u ponedjeljak, 28. siječnja 2019. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u Zagrebu, Teslina ulica 13/1 koje će održati

prof. dr. ISKRA IVELJIĆ

pod naslovom

Plemstvo Hrvatske i Slavonije u 19. i 20. stoljeću

U predavanju se ukratko prikazuje struktura, te društvena, politička i kulturna uloga hrvatsko-slavonskog plemstva od kasnog 18. do 20. stoljeća, kao i njegov odnos prema nacionalnom pitanju i modernizaciji.

U navedenom razdoblju plemstvo su zahvatile velike promjene, započete nakon ukidanja staleškog društva i feudalizma 1848. godine. Plemstvo potom od kasnog 19. stoljeća sve teže održava korak s usponom moderne građanske elite, napose u ekonomskom pogledu. Tranzicija u jugoslavensku državu 1918. godine dovela ga je u izuzetno tešku situaciju jer je u novoj državi načelno tretirano kao neprijateljski element te je u procesu agrarne reforme od 1919. izgubilo dio svojih zemljoposjeda. Usprkos tome, nemali dio plemstva uspio je do 1945. održati barem dio svojih zemljoposjeda nastojeći njegovati i svoju tipičnu kulturu svakodnevnog života.

Veselimo se da ćemo se poslije predavanja družiti i razgovarati

Pozivamo Vas da dođete na druženje i otvoreno predavanje:

u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. u 18 i 30 sati

u naše prostorije u centru Zagreba, Teslina ulica 13/1 koje će održati

Mr. Boris Blažina

pod naslovom

Obitelj von Trapp i njena povezanost s Hrvatskom

Veselimo se da ćemo se poslije predavanja družiti i razgovarati

UČITAJ ARHIVSKE VIJESTI