Obitelj Durbešić
Obitelj Durbešić je stara i vrlo utjecajna grobnička obitelj iz zaselka neposredno ispod starog grada Grobnika. Postoji više verzija o porijeklu obitelji, ali svima je zajednički korijen - Bosna.
Prva verzija:
Prema nekim obiteljskim istraživanjima obitelj potječe od grada Durbeka u centralnoj Bosni (M. Vučak - usmeno priopćenje).
Druga verzija je:
... ispod samog kaštela (Grobnika) baš gore kolijevka je roda Durbešić, opstoji još sada...ovaj zaselak dobio je na poklon najprvi Durbešić od Petra Zrinskog sa kojim je došao u doba turske invazije iza sloma Bosanske države (1463.), nepoznata imena, samo s malim sinčićem u naramku koga su ovdje ljudi prozvali Bežić jer mu je otac bio beg, te po tome prozva Durbežić jer se krsnim imenom zvao Đuro, bio je uvažen kod Zrinskog.....
(iz pisma Milene Durbešić dr. Vojmiru pl. Durbešiću, Grobnik 8.5. 1941.)
Varijanta te verzije je
... da je njen rodonačelnik bio neki Juro-beg.....(I. Lukežić)
Najvjerojatnija je druga verzija, ali s varijantom da nije porijeklo od oca bega već je naziv Bežić dolazi od «mali koji bježi». Interpretacija .. porijeklo od bega... je malo vjerojatna obzirom na ratne operacije Turaka i Hrvata u to doba odnosno da bi sina bega vjerojatno ubili.
Interesantna još jedna verzija (usmeno priopćelje Ljerke pl. Durbešić) da je petero braće (beš = turski pet) istrajalo u nekom vojničkom pothvatu (durati = turski istrajati) te da su ih nazvali Durbeš
Na svaki način prezime je vrlo neobično za hrvatski jezik i u literaturi o hrvatskim prezimenima nigdje nije spomenuto.
... Potomak tog Đure Bežića bio je također Gjuro (oko 1500.) godine... (iz pisma Milene Durbešić)
Prvi zapisani član obitelji bio je Bartol Durbežić, koji je 1577. grobnički sudac, a od 1578. - 1583. te od 1593. - 1596. kao i 1604. 1606. upravitelj Brašćine sv.Marije Tepačke.
...Transkripcija njegova prezimena ide u prilog porodične predaje...
Vjerojatni potomak Batola bio je Petar koji se spominje u popisu grobničkih pučana iz 1613. godine, odnosno njegov sin ,1628. kanonik grobnički Ivan. Iza tih vremena spominju se "ex castro Grobnik" vjenčani u riječkoj župi: Martin Grgurov(1647), Toma Filipov (1651) i Mate (1656). (I. Lukežić)
Iz arhive starih grobničkih listina (nažalost za sada ne zna se koji arhiv) pronašao je Alfred pl. Makanec i objavio u listu "Večernja pošta" (također nepoznato kojeg datuma, ali na svaki način prije II. Svjetskog rata) dekret:
Slobodni list Jurju Durbešiću iz Grobnika izdano u Čakovcu 14. 7. 1647 od grofa Petra Zrinskog. Tim dekretom Zrinski je oslobodio Jurja i njegove potomke svih kmetskih obveza te su postali slobodnjaci.
gore spomenuta povelja od g. 1647. u neku ruku plemićka.....
Sin Jurjev bio je inače kanonik i plovan grobnički od 1686.-1716. godine bio je kancelar grofa Zrinskog u Grobniku i upravitelj svih dobara u Primorju ...
jedan od potomaka gore spomenutog Jurja dobio koncem 17. vijeka plemićku povelju, ali je ta povelja s vremenom izgubila, a plemstvo Durbešića palo u zaborav.......(V.A. Duišin )
Sin Jurja bio je i Andrija, a njegov Mate koji je u kastavskoj župi vjenčan 1725.
Sin Mate bio je Anton ( 1725.-1800.), a supruga mu je također grobničanka Margareta Manjgotić (1724.-1774.). Imali su tri sina : Toma (1748.-1803.) kapelana u Cerniku, Antona (1750.-1792.) koji je oženio Matejku Linić , te svećeničkog kandidata Jakova (1753.-1771.).
Anton je imao dva sina Jurja i Matu (1788.-1837.)koji je oženio Matejku Sobotinčić (15. 9. 1785. Cernik-Čavle- 20.6.1867. Grobnik) iz stare i imućne cerničke obitelji. Mate
... tada glavar i najprva osoba u svoj Grobinštini sve je bilo u njegovim rukama, sva uprava a i sud, najimućniji posjednik zemljišta i šuma , (iz pisma M. Durbešić)...
...postaje veletrgovac drvetom i ugljenom. Godinama je obnašao čast gospodskog suda u rodnom mjestu (1824.-1837.) Bio je čovjek vrlo poduzetnog duha. Godine 1835. podigao je u Lukežima na Rječini novu vodenu pilanu za preradu drveta iz lokalnih šuma. Njegovi sinovi su Ivan Nepomuk, Fran, Jakov, Josip i Augustin. ( I. Lukežić).
Svi sinovi sudjeluju u radu obiteljskog poduzeća. Tako Augustin vodi od 1850. godine prvu parnu pilanu u Hrvatskoj, koju je obitelj izgradila u Bijeloj Vodici-Crni Lug (danas u neposrednoj blizini zgrade Uprave Nacionalnog parka " Risnjak".
Josip (Grobnik 6.2. 1821.-Rijeka 1871.) djeluje i u upravnoj službi.
...Godine 1848. aktivno sudjeluje u narodnom ustanku grobničkih seljaka kao organizator i glavni kolovođa pokreta. Početkom svibnja te godine proglašen je za vrhovnog suca i opunomoćenika nove administrativne zajednice pet grobničkih općina (tkvz. Grobničke republike) koja se samovoljno odvojila od zagrebačke županije i uspostavila vlastitu stražu... (I. Lukežić)
Nakon slamanja ustanka i tromjesečnog zatvora, od 1849.-1851. bio je općinski bilježnik , a od 1852. tajnik općine Grobnik. Šezdesetih godina seli u Novi Vinodolski, a zatim u Rijeku. U oba mjesta djeluje kao trgovac. Umro je u Rijeci. Bio je oženjen s Fani Bačić (Rijeka 9.5.1821.-1889.) . Obitelj Durbešić bila je višestrukim ženidbama i poslovno usko povezana s obitelji Bačić. Iz tog braka su :Henrik, Ida ud. Rudan, Marija ud. Quintavalle i Irena ud. Krassich, Albert, Ivan, Olga ud.Zotti i Radoslav.
Dok je Henrik nastavlja obiteljsku tradiciju trgovine drveta i znatno je proširuje na pomorski prijevoz drveta, ostala tri sina odlaze u "činovnike".
Ivan je rođen 2.10. 1853. na Grobniku, umro je 25. 12. 1929. u Sarajevu. Godine
1873. maturirao je na riječkoj gimnaziji. Nakon toga studira na Pravoslovnom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao prva generacija studenata, gdje i
diplomirao godine 1877. ... (R. Strohal, 1925).
Početkom 1877. počinje raditi pri Banskom stolu u Zagrebu.
Od jeseni 1877. do 15.12.1878. je u austrougarskoj vojsci kod 53. domobranske inf. regimente gdje sudjeluje u vojnim operacijama okupacije Bosne i Hercegovine. 1879. godine postaje poručnik. Nakon demobilizacije vraća se na Banski stol u Zagrebu. Od 28.10. 1879. radi pri sudu u Bjelini. Od svibnja 1881. premješten je u na sud u Rogaticu, a zatim u Stolac. Od 6.3.1883. tajnik je Okružnog suda u Banja Luci. 1884. godine polaže sudački ispit kod Kraljevskog banskog stola u Zagrebu . Od 29.3. 1888. radi pri Okružnom sudu u Bihaću , a zatim u Tuzli. Od 22.4. 1900. prelazi na Vrhovni sud Bosne i Hercegovine u Sarajevo gdje 23.9. 1905. postaje nadsavjetnik. Od 1907. član je Državnog nadodvjetništva za Bosnu i Hercegovinu. Iste godine car Franjo Josip I odlikovao je njega i njegove potomke plemićkom titulom i pridjevom Grobnički. Umirovljen je 1913. godine. Oženio se dne 6.1. 1881. u Karlovcu za Mariju Pavlović ( Karlovac, 30.7.1858- Sarajevo14.1. 1912.) Iz tog braka rodila su se 4 sina i dvije kćeri : Ivan, Čedomil, Vojmir, Milivoj, te Zlatica i Danica
Dr. Ivan pl. Durbešić (Karlovac 1884- Zagreb lipanj 1948). Nakon srednjoškolskog obrazovanja na I. realnoj gimnaziji u Sarajevu, koju je završio 1901., studira pravo u Beču i Zagrebu. Diplomirao je 1907., a iza toga radi kao advokatski pripravnik u Sarajevu (advokat Hrasnica). Sudjelovao je u I . Svjetskom ratu na Albanskom frontu (Drač).). Doktorira je i otvara vlastitu kancelariju te postaje ugledni advokat u Sarajevu. Godine 1936. neko vrijeme bio je sudski tajnik i savjetnik, a zatim do umirovljenja 1945. predsjednik Okružnog suda u Sarajevu . Oženio je Dragicu Brozović (Sarajevo 1893. - Zagreb 1976.). Imali su kćer Ljerku (Sarajevo 22.10. 1919.) i dva sina Mladena ( Sarajevo 10.7. 1921.) inženjer-tehnolog i Nevena (Sarajevo 1925.- Jasenovac 1945.) student šumarstva.
Ljerka pl. Durbešić nakon srednjoškolskog obrazovanja u Sarajevu studira kemiju u Beogradu. Godine 1941. odlazi u NOB, gdje postaje major. Udala se za generala Radu Hamovića i imaju sina Vuka Hamovića ( Beograd 1949) i kćer Nevenu ud. Matko ( Beograd 23.7.1946.) Svi žive u Beogradu.
Mladen pl. Durbešić, dipl.ing nakon srednjoškolskog obrazovanja u Sarajevu studira tehnologiju na Visokoj tehničkoj školi u Leobnu (Austrija). Nakon II. Svjetskog rata nastavlja studij u Zagrebu i diplomira 1960. godine. Radio je prvo kao nastavnik, a zatim kao inženjer -tehnolog u Katranu i Tvornici parnih kotlova. U Cromos-Katran-Kutrilin radi na investicijama, gdje je više godina bio i direktor investicija. Od 1981. godine je u mirovini. Oženjen je od 1957. godine Danicom Balent (Beograd, 6.12. 1929.) kozmetičarkom.
Neven pl. Durbešić nakon srednjoškolskog obrazovanja u Sarajevu studira šumarstvo. Za vrijeme II. Svjetskog rata u Domobranskoj je vojsci. Godine 1945. zatvoren u logor Jasenovac i strijeljan.
Čedomil pl. Durbešić (Bihać 1891.-Zagreb 1948.) posvetio se nakon srednjoškolskog obrazovanja na I. muškoj realnoj gimnaziji u Sarajevu gdje maturira 1911., vojnoj pozivu. Bio je pukovnik kraljevske jugoslavenske vojske, potom u istom činu Nezavisne države Hrvatske, te odlaskom u partizane 1943 pukovnik vojske Jugoslavije. Oženio se Grkinjom Helenom Frangandoni (1905- 1972) za vrijeme svog službovanja u Prilepu. Nisu imali zajedničke djece.
Dr. Vojmir pl. Durbešić (Tuzla 30.10.1893.- Zagreb 7.11. 1976.) advokat u Zagrebu. Nakon srednjoškolskog obrazovanja na I muškoj realnoj gimnaziji us Sarajevu nastavlja studij književnosti u Beču i Krakovu kojeg prekida i bude mobiliziran tijekom I. Svjetskog rata. Nakon rata nastavlja studij ali prava u Zagrebu, te diplomira 1921. Od 1926. uspješni je advokat u Zagrebu do 1947. kad na zahtjev državnog tužioca Blaževića bude suspendiran, zbog oštrih istupa na sudu protiv bezakonja tadašnjeg sudstva. Do umirovljenja 1970. radi kao pravni savjetnik firme Singer. Oženio se 30.12. 1934. za Vilmu Jeschenagg ( Trst-Italija 10.1. 1905. - Zagreb 12.2. 1979.) Imali su samo jednog sina Ivu ( Zagreb, 11.9.1935.)
Mr.sc. Ivo pl. Durbešić(Zagreb, 11.9.1935.)nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja studira elektrotehniku koju diplomira 1960. godine i magistrira 1969 godine. Radi kao projektant, ispitivač, razvojni inženjer, a kasnije rukovoditelj projektnog odjela, kontrole kvalitete, investicija, savjetnik te direktor poduzeća Končar-Elektronika i informatika, a sada u miru. Oženio se prof. dr.sc. Paulom Durbešić rođ. Juričić profesorom na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu. Imaju dvije kćeri Danielu pl. Durbešić ( Zagreb, 2.7.1962.) pravnu službenicu u Upravi koncerna Končar i Anamariju pl. Durbešić dipl.geol. i geog suradnicu i direkciji Hrvatskih šuma (Zagreb, 2.5. 1974.) . Daniela ima dva sina Ivu (Zagreb, 18.8.1986.) i Matiju ( Zagreb 4.10. 1990.)
Milivoj pl. Durbešić (Sarajevo, 1896. - Zagreb, 21.3.1962.) Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Sarajevu posvećuju se vojničkom pozivu. Bio je pukovnik kraljevske jugoslavenske vojske i kraljev ađutant. Odlikovan francuskim ordenom legije časti. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj bio je pukovnik i zapovjednik domobranske divizije, a prije toga zapovjednik Domobranske časničke škole u Zagrebu. Nakon 1945. radi kao činovnik u obrtničkoj zadruzi. Posmrtno odlikovan još ….Bio je oženjen za Elizabetu Mertu ( 1905.-1993.). Imali su dva sina Tomislava i Zvonimira.
Prof. Tomislav pl. Durbešić (Niš 11. 7 1928.- Pariz 14-08-2001) je bio književnik , redatelj i profesor na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Nakon srednjoškolskog obrazovanja na 5. gimnaziji u Zagrebu i maturirao 1947. Studira slavistiku i germanistiku , a na Akademiji režiju. Debitira režijom "Takove laske" P. Kohouta 1958. godine. Do dolaska na Akademiju , radi u Zagreb filmu i u HNK . Do 1979. je predavač, a zatim izvanredni, pa od 1985. redovni profesor Akademije. Režirao je preko 150 kazališnih predstava u mnogim kazalištima. Pjesnik je, izdao je više zbirki , koje su prevedene na talijanski, njemački i albanski. Okušao se i kao dramski pisac s oko 5 drama. Pisac je i niza eseja. Dobio je više nagrada , a 1996. Nazorovu nagradu za životno djelo. Oženjen je glumicom Veronikom rođenom Kovačić (Zagreb 4.2.1945.).
Zvonimir pl. Durbešić ( Beograd 1936. - Zagreb 16.10. 1991.) Nakon srednjoškolskog obrazovanja na 5. gimnaziji u Zagrebu studira arhitekturu. Djeluje kao scenograf u više kazališnih kuća te građevinski inženjer u više građevinskih poduzeća. Oženio je Teu rođenu Kovačić, njihova kći je Anamarija ( Zagreb, 1982.) studentica je arhitekture.
Danica pl. Durbešić ( Banja Luka, 29.1. 1886- Zagreb, 6.12. 1969.) učiteljica u Zenici i Sarajevu te ravnateljica Muške građanske škole u Sarajevu, gdje živi do 1945. kada je umirovljena. Od tada živjela je u Zagrebu i radila ugostiteljskoj školi.
Zlatica pl. Durbešić ( Rogatica 2.10.1883. - Zagreb 15.1. 1976.) bila je učiteljica u Bos. Šamcu i učiteljica u Sarajevu. Udala se za prof. Milan Vučaka( Grude-Petrinja 24.9 1884. Zagreb 20.12. 1975.) ravnatelja muške učiteljske škole u Sarajevu. Imali su samo jednog sina Milovana Vučaka. (Sarajevo 18.4. 1916.- Zagreb 14.8.1966.) Do 1945. kao i mnogi Hrvati bježi iz Sarajeva u Zagreb gdje živi do smrti. Milovan je oženio Zrnku Feuer ( Sisak, 16.7.1920.) , koja živi na Rijeci. Iz tog braka je dvoje djece Davorka Vučak (Zagreb 1.12. 1950.) koja živi na Rijeci i Jelenko Vučak (Rijeka 4.9. 1957.). Jelenko je oženio Danielu Pačelat (Rijeka 1969.) i imaju sina Carla Vučak (Locarno 10.7. 1995.). Trenutno žive u Locarnu.
Literatura:
- V. A. Duišin (1938) Heraldički zbornik – Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini. Autor.Zagreb 1938. 1-335.
- I. Lukežić (1994): Grobnički biografski leksikon . Autor. Rijeka 1-272
- A. Makanec (xxxx): Slobodni list Jurja Durbešića. Jutarnja pošta
- R. Strohal (1925): (Osnutak Hrvatskog Sveučilišta u Zagrebu i prvi redoviti slušači, Vijenac) .
- Prof. Milan Vučak: usmeno priopćenje i porijeklu Durbešića
- Milena Durbešić : pisma
- Ljerka Durbešić: usmeno priopćenje o porijeklu imena Durbešić
- Ostala arhiva obitelji