Obitelj Kuščić ili Mihačić od roda Stipančić

Grb Bračke plemićke komune (Sv.Jure ubija zmaja)

 


Predsjednik HPZ-a Dr. Nikola pl.Cindro, Dražen, Nikša i Siniša pl.Kuščić

 

Plemićka obitelj Kuščić potječe od roda Stipančić i ubraja se u hrvatsko praplemstvo, tj. rodovsko plemstvo hrvatskog podrijetla s otoka Brača. Obitelj je pripadala plemićkom vijeću otoka Brača, a prvi poznati član obitelji Kuščić je Frane Kuščić, spomenut 1423 godine među desetoricom plemića koji su u Nerežiškoj crkvi Sv. Marije raspravljali o granicama pašnjaka. U životu bračke plemićke komune članovi ove obitelji vršili su razne dužnosti kao što su: bukari, mjesni sudci i sindici. Oblik govori da je prezime patronimik nastalo od hrvatskog imena Kuša ili Kušac, te je od toga nastalo prezime Kuščić. Zanimljivo je da je 1399 godine na otoku Pagu u Paškom velikom vijeću zabilježen Petar Kuščić koji, naravno, nije u nikakvom krvnom srodstvu s bračkom plemićkom obitelji Kuščić. Rod Stipančić, od kojih potječu Kuščići, nedvojbeno je stari rod i spominje se među 12 najstarijih rodova koji su bili izbornici poznate Povaljske opatije 1483. godine. Od toga roda nastale su plemićke obitelji Kuščić i Mihačić, po Mihovilu Kuščiću iz Pučišća čija se djeca počinju pisati prezimenom Mihačić. Zbog pobune neukih pučana 1797. godine i uništenja većeg broja bračkih spisa ne možemo nažalost u kontinuitetu pratiti rodoslovni slijed plemićke obitelji Kuščić od njenog prvog spomena1423 godine do danas, već je rodoslovlje utvrđeno tek za nerežišku granu od kraja XVII. stoljeća(1697), a za postirsku tek od kraja XVIII. stoljeća (1796). U XVIII stoljeću obitelj je bila brojna i podijelila se u četiri grane i to na : Nerežišku, Postirsku, Pučišku i Pražničku granu. Iz sačuvanih popisa plemića je vidljivo da su u tim mjestima živjeli plemeniti Kuščići. Međutim, do danas obitelj Kuščić održala se u samo dvije grane i to: Nerežiškoj i Postirskoj. Dokumentirano neprekinuto rodoslovlje nerežiških Kuščića počinje s Antom(1697- 1771) koji se doselio u Nerežišća iz Pražnica i osnovao nerežišku granu. Od njegovih potomaka početkom XX stoljeća nastaju Hrvatska, Čileanska, Argentinska ,te od 1969 godine i Njemačka grana.

 

Osnivač nerežiške grane u Čileu je:

  • (I) Ante(1881-?), ž. Marija Martinić:
    • Francisco(1921-?), ž.Lindana Antonin Barrientos: A)Maria Cristina, B)Francisco;
    • Antonio(1915-?), ž.Ana Soto Rivas:A)Maria Isabel,B)Antonio,C)Eduardo; 2.Esteban( 1917-?),ž.Edelmira Piffaut Ojeda: A)Antonio, B)Maria, C)Esteban, D)Washington, E)Delmira, F)Marisol;
    • Juanita(1929),m.Milenak Janković Arbunić, a one koja živi u Argentini je Mate( 1858-1933),ž(I.)Katarina Restović,ž.
  • (II.) Dinka Brkanović
    U Postirama grana plemenitih Kuščića ima početak s Andrijom (1796.-1871.) sinom Mate Kuščića koji se također doselio iz Pražnica i tako osnovao pražinsku granu. Ta se opet početkom XX. stoljeća dijeli na Hrvatsku, Čileansku i Argentinsku granu. Rodonačelnik postirske grane u Čileu je Ante Andrija(1893-?), a grane u Argentini je Ferdinand (1902-?).

 

 


Popis plemićkih obitelji u mjestu Pražnica iz 1733 godine u kojem se nalazi Ante pl. Kuščić

 

U Hrvatskoj danas žive potomci nerežiške grane i to:

  • I Ante (1913- 2001),ž.Marija Restović:
    • Margarita(1941),m. Mate Rendić,
    • Ivanica(1946), m. Ante Eterović,
    • Marijan(1948),ž. Zlatica Gojak: A)Sandra (1971), B)Toni(1978) koji je osnivač njemačke grane,
    • Tanja Tončica (1952);
  • II Nikola (1920), ž. HelenaPelman:
    • Dragutin (1942), ž. Tereza Knez: A) Nikša (1972), B) Siniša(1972), C)Dražen(1974);
    • Miroslav(1949), ž. Jagoda Rudolf: A) Otelo(1971), B) Sandra(1975), m. Andrijano Bezić, C) Marijana(1977), m. Mladen Martinović.

 

Postirska grana grane u Hrvatskoj slijedi od Andrije (1796-1871), ž. Ana Duhović:

  • I. Ante Bernardo(1831-1912), ž. Lucija Petković:
    • Paolina(1865-1927), m. Jakov Glavinić Lasaneo,
    • Juraj (1870- ), ž. Margarita Šantić: A) Ante Andrija(1893-?) ž. Anka Lopez ( u Čileu), B) Katarina Rosarija(1898-? u Čileu),m. Ivan Vietanić;
    • Mate(1873- 1906), ž. Jelena Janjiš: A). Lucija (1903.), B). Anton(1905-1977), ž. Franjka Cepernić: a) Mate(1938), ž. Ellain Kuakataki, b)Jelena Boženka (1939- 1999), m. Božo Grgurević, c)Marija Terezija (1941), m. Anton Ban, d) Frano(1944) , ž. Ivanka Mango djeca: *Toni(1981),*Sara(1982),m. Mladen pl. Matulić,* Mate( 1985);

  • II. Mate Ante(1829-1911), ž. Franjka Ravlić:
    • Marija Katarina (1859.- 1894.), m.Pavle Vlahović,
    • Ante(1863-1918),ž. Margarita Jelinčić: A) Ferdinand (1902-?) osnivač argentinske grane; B)Mate Josip(1904-1989), ž. Dinka Duhović djeca: a) Margarita Marija (1930.), m. Nikola Škarić; b)Doroteja Vinka (1932.), m. Ivan pl. Matulić;c) Ante Josip (1934.) ž. Marija pl. Jurišić djeca: * Mateo (1963) i* Zorislav (1965.); d) Anka (1938), m. Sveto Mravak; e) Ivan (1942-2000);

 


Popis plemstva u mjestu Nerežišća iz 1738 godine gdje se spominje Ante pl. Kuščić (koji je doselio iz Pražnica i osnovao nerežišku granu)

 

C) Jerko Anton(1909-1996), ž. Franjka Vušković:
a)Zlatka (1936.), m. Šime Mihovilović; b) Tonko (1939), ž.

(I.) Zorica Dominger:* Dejan (1968.), ž.
(II.) Ljubica Juretić: *Fany (1979.),* Viktor (1988.);c) Marko (1941. – 1996.), ž. Karmela Leonhard:* Andrea (1968.), m.
(I.) Ferid Filipović, m.
(II) Krešimir Mejić;* Silvana (1970),* Jerko (1980),* Ivana (1983.);d) Vjera (1946.-1992), m. Nenad Slukić.

 

Ovim pregledom iskazani su plemeniti Kuščići koji žive u Hrvatskoj. Oni pak članovi koji žive u inozemstvu tek dijelom su nam poznati. Obiteljski grb za sada nije poznat. Ukoliko se s vremenom ustvrdi da je i bračka komuna imala općinski grbovnik poput ostalih gradskih plemićkih općina u Dalmaciji može se očekivati da se pronađe i grb bračkih Kuščića.

 

Plemstvo obitelji Kuščić dokazano je preko bračkih spisa te izvornim izvadcima iz matičnih knjiga. Danas se obitelj piše u oblicima Kuščić, Kuscic, Kuscich, dok se nekoć pisala Cuschich o Mihacich (Kuščić o Mihačić).

 

Na temelju dostupnih povijesnih izvora sastavio Nikša pl. Kuščić. U Mravincima, 10. kolovoza 2003.