Obitelj Jurjević

Postojbina, podrijetlo prezimena i nestor obitelji

U Hrvatskoj postoje dvije plemićke obitelji Jurjević. Jedna je zadarska, a druga pripada u bosansko praplemstvo. Postojbina obitelji Jurjević bila je u Bosni u području nedaleko od Save i Drine, Toul,- (Toholj), Cerna Rika i Gresanica. To su ujedno bili i posjedi stare bosanske plemićke obitelji. To potvrđuje i podatak da je Perica Jurjević (druga polovica 14. stoljeća – prije 1416.) rođak Hrvoja Vukčića Hrvatinića, i koji ga je postavio za splitskog kneza. Nakon pada Bosne pod Osmanlije obitelj se presela u Slavoniju, pa zatim u mjesto Gyöer u sjevernoj Ugarskoj. U uspješnom ratu protiv Osmanlija 1659. pod Habsburškom c. i k. zastavom borilo se devet Jurjevića. Nakon mira u Srijemskim Karlovcima prešla je porodica opet u Slavoniju gdje je Petar Jurjević bio srijemski biskup. Krajem 18. stoljeća obitelj je prešla u Valpovo, a druga grana u Pazarište u Lici te u Priznu u Primorje.

Prezime je tipični primjer patronimika od imena Juraj – Jurjević, premda se jedna grana iz Primorja zove i Jurčić (Duišin, 1939.).Prvi spominjani Jurjević jest Jeronim u plemićkoj povelji, kojom njegovi sinovi Stjepan, Lovre, Šimun i kći Marija 1659. dobili plemstvo

Dakle, Jeronim je nestor obitelji Jurjević de Tuol, a njegovi sinovi rodonačelnici plemićkih obitelji Jurjević.

Grbovnica i plemićki list i potvrda plemstva

Grbovnicu i ugarsko-hrvatski plemićki list podijelio je Leopold 2. rujna 1659. Stjepanu, Lovri , Šimuni i Mariji ... qui alias ex nobile et antiqua Bosnensium familia ... loci Tuol dominus verum... . U povelji se spominju Stjepanovi sinovi: Marijan sa ženom Katom, Mihajlo sa ženom Vidi, Franjo sa ženom Uršulom, Filip sa ženom Marijom, Lovrini sinovi Ivan i žena mu Uršula te Šimonovi sinovi Lovre i Petar. Originalna grbovnica prikazana je na slici 1., a prva stranica prijevoda na slici 2.

Plemstvo je proglašeno u Hrvatskom saboru 1661.

Potvrda plemstva izdana je 18. veljače 1814. na skupštini Gyöer županije, a Skupština Virovitičke županije u Osijeku dne 28. travnja 1817 proglasila je potvrdu valjanom.

Današnje stanje

Danas u Hrvatskoj živi 1900 Jurjevića u više od 600 domaćinstava. Sredinom 20. stoljeća bilo ih 1500. Prisutni su u svim županijama, u 114 općina i 171 naselju, a najviše ih ima u Zadru (350), Zagrebu (250), Splitu, Korčuli i Rijeci. Najviše Jurjevića rođeno je u posljednjih sto godina u Kruševu pored Obrovca, gdje je svaki deseti stanovnik Jurjević.

Rodoslovno stablo