Šesnaest godina rada
Hrvatskoga plemićkoga zbora

 

Misija

...povezivanje hrvatskih plemićkih obitelji da bi služili domovini, svojim rodoslovljima svjedočili kontinuitet državnosti njegujući povijesne vrednote i plemićke tradicije te poštovali plemićki etički kodeks, a sve to kao dug predcima koji su za stečene zasluge dobili plemićke titule.

Sažetak

Hrvatski plemićki zbor (skraćeno Zbor) osnovala je skupna od 13 utemeljitelja pod vodstvom prof. dr. sc. Nikole pl. Cindre u studenom 1995. Utemeljitelji su potomci plemićkih obitelji s juga Hrvatske (Dubrovnik i Split), sa sjevera Hrvatske (Lika, okolica Zagreba) i iz ostalih povijesnih dijelova Hrvatske. Odredili su ime, načela, grb i osnovni statut i etički kodeks udruge, koja je osnovana kao nacionalno udruženje hrvatskog plemstva.

Osnovni cilj Zbora jest okupiti sve potomke hrvatskoga plemstva koji su preostali nakon gotovo stoljeća antihrvatskih režima, a koji poštuju tradiciju i vole svoju domovinu. Organi su Zbora: Veliko plemićko vijeće, Plemićki stol, Nadzorni odbor, Sud časti i Senat. Veliko plemićko vijeće najviši je organ Zbora, do sada se sastajalo trinaest put, od toga sedam puta u Zagrebu te u Ninu, Kninu, Samoboru, Splitu i Zadru. Plemićki stol ima 17 članova i sastaje se po potrebi, obično jednom mjesečno. Prvi predsjednik je bio Nikola pl. Cindro, drugi Ante pl. Rendić – Miočević, a sada je predsjednik Ivo pl. Durbešić.

Sjedište je Zbora u Zagrebu, ali ima ogranke u Splitu, Osijeku, Zadru, te za Splitskodalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, Primorsko-goransku i Istarsku županiju, a i pojedine članove iz cijele Hrvatske i iz inozemstva.

 

Zbor ima 210 članova, potomaka plemićkih obitelji, i povećava se prosječno s dvanaest članova godišnje. Članstvo se sastaje jednom mjesečno u Zagrebu na druženja s prigodnim predavanjima, koncertima i filmovima. Zajednički posjećuju zanimljive izložbe, institucije na terenu – dvorce ili sudjeluju u važnijim društvenim događajima koji obilježavaju međaše hrvatske povijesti, gdje su njihovi predci uvijek bili stjegonoše obrane hrvatske državnosti i nacionalnosti (Krbavska bitka, Križevački sabor). Mnogi naši članovi sudionici su Domovinskog rata, u njemu su se istaknuli i bili članovi elitnih jedinica HV, dobili i više činove pa i državna odlikovanja. Zaslužni članovi, koji su se istaknuli u radu Zbora posebno su pohvaljeni plaketom ili zahvalnicom tako su pohvaljeni kao i prijatelji Zbora a neki su posebnim članstvom prihvaćeni kao pridruženi članovi.

Problem koji nas je mučio cijelo vrijeme bio je problem vlastitoga prostora, a riješen je tek polovicom ove godine. Taj prostor, iako skroman, znatno će pomoći u poboljšanju dosadašnjega rada, ali i biti novi poticaj za proširenje aktivnosti.

Zbor ima svoju internetsku stranicu: plemstvo.hr – na hrvatskom, ali i na engleskom jeziku. Do sada smo tiskali, osam brojeva časopisa Glasnik, koji prikazuje život Zbora, ali uvijek objavljuje i po nekoliko znanstvenih članaka o hrvatskom plemstvu, priređenih za našu stalnu tribinu »Hrvatsko plemstvo na očuvanju hrvatske državnosti i nacionalnosti«. Ta znanstvena sastavnica važan je cilj Zbora i realizira se sada u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest. U izdavačkoj djelatnosti izrađeno je i pet svezaka Prilozi za zbornik plemićkih obitelji Zbora, s opisima 39 od 62 obitelji, koliko sada broji Zbor. Zbor osim toga izdaje i Bilten (izdano 9 brojeva) već tri godine i distribuira ga samo elektronički.

Zbor je u tom razdoblju osmislio i napravio: zastavu, himnu, znak sa članskim brojem, a tiskane su i iskaznice za svakog člana.

Zbor surađuje s više ustanova i asocijacija u zemlji i inozemstvu, kao s: Asocijacijom mađarske aristokracije, Hrvatskim zastavoslovnim i grboslovnim društvom, i dr., a učlanjenje u Europsku udrugu plemstva CILANE nije nam uspjelo.

Da bismo planski unapređivali rad Zbora, utvrđena je strategija razvoja, koja je za mandatno razdoblje 2005. do 2011. godine razrađena i u operativnom planu te se po njemu realiziraju pojedini zadatci.

Posebno treba istaknuti da se među članovima njeguje prijateljstvo i međusobna pomoć.

Zbor je u proteklom šesnaestogodišnjem razdoblju razvio zapaženu djelatnost. Na dosad postignutom treba graditi dalje udruženim snagama što većeg broja aktivista Zbora jer samo tako će biti još uspješniji na dobrobit svih članova.

Zagreb, 5.11.2011. Ivo pl. Durbešić